Prati nas i na Facebooku!

Anketa

Kada bih mogao/la da biram sistem studiranja na Odsjeku, onda bi to bio
 

Ko je sa nama trenutno

Gostiju online: 3

Statistika site-a

Korisnika: 11
Sadržaja: 578
Linkova: 6
Posjeta: 3103047
Naslovna arrow Interactive arrow Rječnik pedagoških pojmova

 

OBAVIJEST STUDENTIMA UPISANIM U DRUGU GODINU DRUGOG CIKLUSA STUDIJA

  PRIJAVA MODULA U X SEMESTRU

 

Rječnik pedagoških pojmova
Pojmovi koji su definisani na ovom site-u.
Pretraga pojmova (regexp je omogućen).

Počinje sa Sadržava Tačan izraz

Objavi novi pojam

Svi | A | B | C | D | E | Č | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | T | U | V | W | Z | Š


Z
Trenutno ima 3 unos/a u naš rječnik.
Stranica: 1
Pojam Definicija pojma
Zaboravljanje

Zaboravljanje je nemogućnost nalaženja podataka u dugoročnom pamćenju.

Četiri su osnovna uzroka zaboravljanja:

  • gubljenje traga pamćenja s prolaskom vremena (podatak u dugoročnom pamćenju ima svoj živčani/biokemijski zapis koji neupotrebom slabi)
  • namjerno zaboravljanje (svih onih sadržaja koji ugrožavaju sliku o sebi)
  • retroaktivna interferencija (učenje novih podataka potire rezultate prethodnog učenja ako oni nisu potpuno integrirani u strukturu znanja)
  • gubljenje znakova za dosjećanje, tj. putova kojim su novi podaci integrirani u postojeću strukturu znanja

Faktori koji djeluju na učenje, a time i zaboravljanje, odnosno faktori koji djeluju pri kodiranju i pohranjivanju podataka su:

  • pažnja (podatak kome je usmjerena pažnja prilikom učenja bit će bolje zapamćen od onog na koji pažnja nje usmjerena)
  • ponavljanje (podatak koji je tokom pohranjivanja ponavljan, bit će bolje zapamćen od onog koji nije ponavljan ili uvježbavan)
  • efekt razmaka (podaci koji su ponavljani tokom pohranjivanja bit će bolje zapamćeni ako je to ponavljanje provođeno u razmacima)
  • vrsta ponavljanja (podatak koji je tokom ponavljanja povezivan s podacima u dugoročnom pamćenju – elaboracijsko ponavljanje – bit će bolje zapamćen od podatka koji se samo reciklirao u radnom pamćenju sa svrhom privremenog održavanja u svijesti)
 
Zadaci odgoja

Zadaci odgoja – razrađeni i konkretizovani ciljevi odgoja. Kada su ciljevi tako konkretizirani da su naznačene i operacije koje će odgajanik moći izvesti nakon neke odgojno–obrazovne aktivnosti, govorimo i o operacionalizaciji zadataka, odnosno o operativnim zadacima.

 
Znanje

Znanje – rezultat procesa spoznaje u znanosti ili nastavi. U odgojno-obrazovnom procesu znanje je rezultat ostvarivanja spoznajnih ciljeva i odnosi se na kognitivno područje razvoja ličnosti. U sastav znanja koji određena osoba poznaje i razumije, odnosno koji je usvojila, pripadaju: informacije, pojmovi, pravila, teoreme, formule i sl.

 


Svi | A | B | C | D | E | Č | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | T | U | V | W | Z | Š


::: Stranica studenata Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu :::

Slanje priloga za objavljivanje

Kako bismo naš web portal učinili još sadržajnijim, kvalitetnijim i korisnijim, kreirali smo e-mail formu za slanje vaših priloga, radova i svega onoga što želite podijeliti sa svojim kolegama. Ukoliko imate takvih radova, možete nam ih poslati direktno sa našeg portala, koristeći ovu e-mail formu.

RSS distribucija