OBAVIJESTSTUDENTIMA UPISANIM U DRUGU GODINU DRUGOG CIKLUSA STUDIJA

  PRIJAVA MODULA U X SEMESTRU

 

Rječnik pedagoških pojmova
Pojmovi koji su definisani na ovom site-u.
Pretraga pojmova (regexp je omogućen).

Počinje sa Sadržava Tačan izraz

Objavi novi pojam

Svi | A | B | C | D | E | Č | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | T | U | V | W | Z | Š


P
Trenutno ima 29 unos/a u naš rječnik.
Stranica: 1
Pojam Definicija pojma
Pamćenje

Pamćenje – procesi čuvanja prošlog iskustva i njegovog povezivanja sa sadašnjošću. Utvrđivanje pamćenja zasniva se na mogućnosti obnove zapamćenog gradiva, svejedno u kojim i
pod kojim uslovima. Spada u jednu od najvažnijih saznajnih funkcija, koja je pod znatnim uticajem vjerovanja, osjećanja i htijenja. Razlikuje se dugoročno od kratkoročnog pamćenja. Uobičajeno se pod pamćenjem podrazumijeva samo ono što je zadržano u dužim vremenskim razmacima, dok svi drugi oblici pamćenja zhtijevaju precizniju odredbu.

Spoznajno određeno učenje nerazdvojivo je povezano s pamćenjem – procesom usvajanja, zadržavanja i korištenja podataka – i većina suvremenih autora ga tretira kao prvu fazu procesa pamćenja. Najuspješniji teorijski modeli čovjekova pamćenja (a time i učenja) nastali su okviru spoznajne (kognitivne) psihologije – pristup obrade podataka. Elementi spoznajnog modela učenja i pamćenja obuhvataju sljedeće elemente:

  1. Senzorni registar: prvo spremište podataka koji nastanu podražavanjem osjetila; vrlo kratko zadržava podatke u izvornom obliku (1 do 2 sekunde) postoji ehoički (slušni) i ikonički (vidni) registar.
  2. Radno pamćenje: spremište selekcioniranih i kodiranih podataka; bez ponavljanja zadržava podatke 15 do 20 sekundi s kapacitetom 5 – 9 nepovezanih čestica;
  3. Dugoročno pamćenje: spremište obrađenih podataka, integriranih u strukture znanja; ako su dobro integrirani u  strukturu znanja podaci u dugoročnom pamćenju zadržavaju se doživotno, a kapacitet je praktički neograničen;
 
Pedagogija
Objavio/la: Administrator
Naziv pedagogija dolazi od grčke riječi paidagogos. U grčkom jeziku, riječ paidos označava dijete, a glagol ago znači pratiti, voditi. U staroj grčkoj, paidagogos je bio rob koji je pratio dijete od kuće do škole, te mu pomagao u učenju. Pedagogija je nauka koja proučava odgojne i obrazovne procese. Ona se bavi istraživanjem i analizom zakonitosti odgoja i obrazovanja. Glavni predmet proučavanja pedagogije je odgojno obrazovni proces i njegove zakonitosti, a iz navedenog proizlaze i sljedeći zadaci: 1) Proučavanje i istraživanje pojava u odgojno obrazovno procesu. 2) Razvijanje i poboljšavanje odgojno obrazovnog rada. 3) Znanstveno vrjednovanje postignutih rezultata, normiranje i usmjeravanje prema poželjnim oblicima. 4) Razvoj i unapređivanje pedagoške metodologije istraživanja. Prilikom određivanja pedagogije kao samostalne znanosti, potrebno je razmotriti razvoj pedagogije kao teorije odgoja i obrazovanja, te utvrditi temeljne odrednice pedagoške znanosti.
 
Pedagoška epistemologija
Objavio/la: Sidik
PEDAGOŠKA EPISTEMOLOGIJA – proučava uslove i mogućnosti dolaženja do valjanih naučnih saznanja u pedagogiji; ispituje istinitost pedagoškog saznanja, njegove izvore i pretpostavke; analizom postupaka naučnog saznanja, kritičkim preispitivanjem primjenjenog naučnog metoda, istraživačkog aparata, analizom i ocjenom istraživačke prakse u pedagogiji utvrđuje objektivnu vrijednost, naučnu zasnovanost i istinitost pedagoških saznanja. - Pedagoški leksikon -, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1996.
 
Pedocentrizam
Objavio/la: ajla
grč. paidos, lat. centrum Shvatanje da je dijete centar cjelokupnog obrazovno-vaspitnog procesa i jedini kriterium pri izboru sadržaja i metoda nastave i vaspitanja.
 
Pedocentrizam

Pedocentrizam – pedagoški koncept koji naglašava individualni aspekt odgoja i obrazovanja, a zapostavlja društveni. Dijete se smatra polazištem u odgoju, a društvo treba mijenjati u skladu sa ljudskim potrebama.

 
Pismena priprema za sat

Pismena priprema za sat (plan rada, koncept, nacrt rada,...)služi nastavniku kao pismeno projektiranje nastavnog rada za pojedini nastavni sat. Može biti opširnija i detaljnija ili pak kraća i sažetija. Nastavnik se samostalno priprema za sat. Pripremanje je obavezno i sastavni je dio nastavnikovog rada.

 
Pismeni radovi i zadaci

Pismeni radovi i zadaci služe kao osnova za vrednovanje učenika. U obilju vrsta pismenih radova i zadataka koje učenici vrše u pisanoj formi nalaze se i oni najfrekventniji i najprikladniji za procjenu znanja, misaonih i drugih sposobnosti, stvaralačkih mogućnosti, kulture pismenog saopćavanja i sl.

 
Planiranje

Planiranje je specifična, intelektualna aktivnost kojom čovjek na temelju poznavanja svoje domene rada, snagom intelekta unaprijed projektira djelatnost obzirom na rezultate koje žele postići radom.

 
Podučavanje

Poučavanje – neposredna pedagoška pomoć učenicima u odgojno-obrazovnom procesu. Efikasnost nastave pretpostavlja uspješno poučavanje nastavnika ali se rad u savremenoj školi ne može reducirati samo na poučavanje.

 
polimetodizam
Objavio/la: ajla
grč. poly, methodos Služenje raznovrsnim nastavnim medodama u procesu učenja.
 
Polimetodizam

Polimetodizam – prihvatanje više metoda kao osnovice za izvođenje nastavnog rada.

 
Ponavljanje

Ponavljanje je tip nastavnog rada gdje se vrši utvrđivanje, produbljivanje i dograđivanje ranije stečenih znanja. Shvata se i kao aktivnost kojoj je glavni cilj sprečavanje zaboravljanja.

 
Portal za učenje
Objavio/la: Sidik
Portal za učenje (engl. learning portal) je bilo kakvo web mjesto koje učenicima ili organizacijama nudi konsolidirani pristup do materijala za učenje i trening. Materijali su skupljeni s različitih izvora i/ili od različitih dobavljača. Voditelji takvih portala često se nazivaju i agregatorima sadržaja, distributerima sadržaja i sl.
 
Postupnost u nastavi

Postupnost u nastavi je zahtjev kojim se osigurava postepeno, didaktički optimalno napredovanje u učenju i cjelokupnom usponu znanja, vještina, navika, stvaralačkih i drugih sposobnosti. To je već odavno istican didaktički princip kojim se iskazuje potreba da se u nastavnom radu, pa i u sistemu školovanja uopće, na svojevrstan način gradira težina rada, bez velikih skokova koje učenici prema svojim fizičkim i psihičkim snagama u pojedinoj razvojnoj dobi ne mogu uspješno savladati.

 
Prakticizam u nastavi

Prakticizam u nastavi – negativizam u nastavi karakterističan po standardnom, šablonskom svakodnevnom radu bez ikakve teorijske osmišljenosti.

 
Predavačka nastava

Predavačka nastava – predavanjima, odnosno usmjenim izlaganjima, učitelji nastoje sistematizirati neke sadržaje koje učenik treba naučiti ili koji prethode nekim drugim nastavnim aktivnostima. Za uspješno predavanje važno je da učitelj na odgovarajući način najavi cilj, da ne govori predugo (ovisno o cilju i psihofizičkoj zrelosti učenika), da primjenjuje razne tehnike vizualizacije sadržaja (grafoskop, školska ploča, plakati, konkretni predmeti itd.), da se koristi humorom (anegdote, karikature i sl.) da stalno vizuelno kontaktira s auditorijem te da govori glasno i razgovijetno. Predavačka nastava pridonijet će ostvarivanju nastavnih ciljeva samo ukoliko je smisleno ukomponovana i povezana s ostalim nastavnim strategijama.

 
Predmetno područje

Predmetno područje  čine relativno posebni dijelovi nastavnog programa, istog predmeta, a izvedeni su na temelju strukture dotične znanosti.

 
Predškolska pedagogija
Objavio/la: LuckySantangelo
Grana pedagogije koja proučava odgoj djece predškolske dobi tj. djece od 3. do 7. godine života. Osnivačima predškolske pedagogije smatraju se J. A. Komensky (1592-1670), koji je u knjizi \'\'Informatorium za materinsku školu\'\' prvi sistematski razradio pitanja odgoja predškolske djece u porodici, i Ff. Frobel ( Frebl 1782-1852), koji je u knjizi \'\'odgoj čovjeka\'\' i u drugim djelima prvi iznio sistem predškolskog odgoja u društvenim odgojnim ustanovama.
 
Preferencija nastavnih sadržaja

Preferencija nastavnih sadržaja – davanje prednosti nečemu, veća naklonost jednom objektu ili sadržaju u nastavi u odnosu na druge objekte i sadržaje.

 
Preodgajanje

Preodgajanje – je posebna vrsta odgajanja koja se primjenjuje kad ljudi s ispoljenim negativnim ponašanjem i ozbiljnim stepenom otuđenosti od društveno prihvaćenih vrijednosti.

 
Princip primjerenosti

Princip primjerenosti zasniva se na spoznaji objektivne zakonitosti, da se dijete postepeno razvija anatomski, fiziološki, psihički, te da nastavni rad na pojedinom stupnju školovanja treba uskladiti s fizičkim i psihičkim snagama učenika pojedine razvojne dobi.

 
Pripremanje za nastavu

Pripremanje za nastavu je permanentni proces koji se provodi paralelno s nastavnim i njegov je sastavni dio.

 
Problemska nastava

Problemska nastava  se zasniva na  iskustvenom učenju. Njen koncept polazi od toga da budućnost nastave ne može biti u tome da se realnost upoznaje posredstvom tuđeg iskustva ili spoznaje, već se uči tako što se angažiraju vlastita ranija iskustva u rješavanju novonastalih situacija. Stvar je u tome da se uči u procesu snalaženja u novim uvjetima, gdje pojedinac mora jasno identificirati problem i njegovim rješenjima doći do novih spoznaja, te novih i nepoznatih repertoara ponašanja. Ono implicira demokratski kontekst i već time predstavlja osnovu na koju će se osim obrazovanja ostvariti i odgoj. U osnovi problemske nastave su: radoznalost, interes i potrebe subjekta.

 
Produžena nastava

Produžena nastava se organizira obično na kraju školske godine za učenike koji imaju više slabih ocjena pa im se daju instrukcije da bi popravili uspjeh.

 
Program

Program je odgojno–obrazovni dokument kojim se preciziraju odgojno-obrazovni zadaci i sadržaji. Donosi se kao državni dokumenat ili kao dokument na nivou škole.

 
Programirana nastava

Programirana nastava realizira se na osnovu programa, svaki program je podijeljen na teme, a teme na sekvence, a one na članke. Modeli programiranja:

    1. linearni program
    2. razgranati model
    3. modificirani, linearni program
 
Projekt metod

Projekt metod – didaktički sistem utemeljen poćetkom XX stoljeća u Americi. Osnovni interes i potrebe učenika zadovoljavaju se uz njihov konkretni rad u školskim radionicama, vrtu ili nekom drugom mjestu u prirodi. Učenici uče radeći radnje uz koje se nešto proučava, rješavaju problemi, uvježbavaju neke radnje.

 
Propisano učenje
Objavio/la: Sidik
Propisano učenje (engl. prescriptive learning) je proces u kojem se učeniku nude samo oni nastavni sadržaji koji odgovaraju identificiranim nedostacima znanja i vještina kod učenika, s ciljem ostvarivanja smislenijeg, efikasnijeg i troškovno efikasnijeg učenja.
 
Putanja učenja
Objavio/la: Sidik
Putanja učenja (engl. learning path) je putanja kojom treba prolaziti kroz objekte učenja (vidi – objekat učenja). Putanja može biti definisana od strane učenika i/ili trenera. Prilikom definiranja željene putanje učenja mogu se koristiti različite tehnike, poput: • intervjua, • procjene znanja, • testiranja, i sl. Na temelju prikupljenih podataka odredit će se optimalna putanja učenja, prilagođena znanju i potrebama pojedinca.
 


Svi | A | B | C | D | E | Č | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | T | U | V | W | Z | Š


::: Stranica studenata Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu :::

Slanje priloga za objavljivanje

Kakobismo naš web portal učinili još sadržajnijim, kvalitetnijim i korisnijim, kreirali smo e-mail formu za slanje vaših priloga, radova i svega onoga što želite podijeliti sa svojim kolegama. Ukoliko imate takvih radova, možete nam ih poslati direktno sa našeg portala, koristeći ovu e-mail formu.

RSS distribucija