Obrada novog sadržaja predstavlja jednu od temeljnih strukturnih komponenti ili tipova nastavnog procesa gdje se primarno stiče novo znanje.

Obrazovanje je planirano i sistematsko prenošenje znanja prethodnih generacija u okviru školskog institucionalnog sistema. Može se definisati i kao proces sticanja znanja, vještina i navika i podsticanje na permanentno obrazovanje i samoobrazovanje.

Obrazovanost je obim i stepen ostvarenog obrazovanja, tj. ona je rezultat obrazovanja.

Obrazovna tehnika  definiše se kao ukupnost svih pomagala, sredstava, uređaja kojima se služimo u savremenom odgojno–obrazovnom procesu.

Odgoj – međuljudski odnos i komunikacija uz koji neka ljudska jedinka zadovoljava svoje osnovne potrebe uz istovremeno usvajanje općeljudskih društvenih normi. Odgoj se, također, definiše i kao proces izgrađivanja čovjeka, razvijanje i oblikovanje ljudskog bića sa svim njegovim ljudskim odlikama; formiranje osobnosti; uključuje cjelokupno svjesno i nesvjesno djelovanje u svrhu izgradnje pozitivnih osobina ličnosti i karaktera;

Odgoj (estetski) – važnost estetskog odgoja očtuje se izgrađvanjem smisla za estetske vrijednosti, u buđnju i poticanju osjećja za lijepo, u formiranju i njegovanju estetskog ukusa kod odgajanika. Zadaci estetskog odgoja su: razvoj sposobnosti uočavanja lijepog, formiranje sposobnosti estetskog doživljavanja, izgrađivanje stvaralačkih estetskih sposobnosti i njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja.

Odgoj (intelektualni) – temeljna svrha intelektualnog odgoja je stalno obogaćivanje intelektualnih snaga, jačanje intelektualnih kapaciteta, te razvijanje čovjeka kao razumnog ljudskog bića. Tome služe konkretni zadaci intelektualnog odgoja: usvajanje sistema znanja, formiranje umjeća i navika, razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti, ovladavanje kulturom intelektualnog rada i oblikovanje pozitivnih osobina ličnosti.

Odgoj (moralni) – temeljna svrha moralnog odgoja je formiranje slobode, humane i moralne ličnosti koja će težiti za uspostavljanjem istinskih međuljudskih odnosa. Ogleda se u pet temeljnih zadataka: upoznavanje morala i njegove teorije, usvajanje moralnih stavova, formiranje navika moralnog ponašanja i djelovanja, odgajanje pozitivnih osobina volje i karaktera, formiranje i njegovanje smisla za etičke vrijednosti.

Odgoj (radni) – radni odgoj je jedan od temeljnih zadataka odgoja u savremenom društvu i njegov osnovni smisao je u tome da omogući svestraniji razvoj ličnosti. Dakle, čovjeku omogući ovladavanje kulturom rada, radno–tehničkom i proizvodnom kulturom. Zadaci su: odgojni, obrazovni, rekreativni i radno–profesionalni.

Odgoj (tjelesni) – glavna svrha tjelesnog odgoja ogleda se u tome da u koordinaciji sa odgojno–obrazovnim aktivnostima na drugim odgojnim područjima, primjenom prirodnih faktora i tjelesne aktivnosti omogući optimalni i svestrani razvitak ličnosti odgajanika. Zadaci su: zdravstveni, obrazovni, odgojni i rekreativni.

Odgojenost  je obim i stepen ostvarenog odgoja.

Odgojni zadaci pomažu u izgrađivanju i formiranju učenikove ličnosti, njegovih moralnih stavova, pogleda na život i svijet oko sebe, radnih, kulturnih i drugih navika, crta karaktera.

Operacionalizacija nastavnih ciljeva znači iskazati operacije koje će učenici moći izvoditi nakon nekog dijela nastavnog procesa (nakon jednog nastavnog sata, odnosno, nakon neke nastavne epizode).

Opisno ocjenjivanje može da bude u formi konstatacija „odličan“, „vrlo dobar“, „dobar“, „izuzetno dobar“,..., odnosno, „ne zadovoljava“, „zadovoljava“. Ova vrsta opisnog ocjenjivanja razlikuje se od numeričkog samo po tome što se iskazivanja brojevima, iskazuje riječima, što suštinski ne čini razliku, već samo „tehnički“razlika saopćava rezultate valorizacije.

Optimalizacija nastave –kvalitativno, podrazumijeva izvor adekvatnih rješenja u određenim uvjetima, a u cilju postizanja najboljih kvalitativnih i kvantitativnih dostignuća, uz minimalno tro{enje vremena i napora nastavnika i učenika. Optimalizacije ne dovodi do jednostavnih i običnih, već do najviših mogućih poboljšanja nastave u datim uvjetima sredine, škole, razreda imajući u vidu niz mogućnosti kojima raspolažu nastavnici.

Osavremenjavanje nastave je tok odgoja i obrazovanja u skladu sa tokom razvoja društva i novim zahtjevima vremena kojima nastava nastoji odgovoriti. Ono se izvodi modernizacijom i inoviranjem nastave.