Prati nas i na Facebooku!

Anketa

Kada bih mogao/la da biram sistem studiranja na Odsjeku, onda bi to bio
 

Ko je sa nama trenutno

Statistika site-a

Korisnika: 12
Sadržaja: 788
Linkova: 6
Posjeta: 3634415
Naslovna arrow Interactive arrow Rječnik pedagoških pojmova

 

OBAVIJESTSTUDENTIMA UPISANIM U DRUGU GODINU DRUGOG CIKLUSA STUDIJA

  PRIJAVA MODULA U X SEMESTRU

 

Rječnik pedagoških pojmova
Pojmovi koji su definisani na ovom site-u.
Pretraga pojmova (regexp je omogućen).

Počinje sa Sadržava Tačan izraz

Objavi novi pojam

Svi | A | B | C | D | E | Č | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | T | U | V | W | Z | Š


O
Trenutno ima 19 unos/a u naš rječnik.
Stranica: 1
Pojam Definicija pojma
Objekat učenja
Objavio/la: Sidik
Objekat učenja (engl. learning object) je višestruko iskoristiva i medijski nezavisna nakupina informacija koja se koristi kao temeljni gradivni element kod izrade sadržaja za e-učenje. Objekti učenja povezani su s ciljevima učenja. Često korištena skraćenica za višestruko iskoristive objekte učenja je RLO (engl. Reusable Learning Object). Jedan RLO nije atomarni objekt, već se sastoji od nekoliko tzv. višestruko iskoristivih informacijskih objekata (engl. RIO – Reusable Information Object), koji su zajedno s još nekim elementima instrukcijskog dizajna (pregled gradiva, sažetak, provjere znanja i sl.) ukomponovani u cjelinu (objekt učenja, RLO) koja mora ispuniti određeni cilj učenja.
 
Obrada novog sadržaja

Obrada novog sadržaja predstavlja jednu od temeljnih strukturnih komponenti ili tipova nastavnog procesa gdje se primarno stiče novo znanje.

 
Obrazovanje

Obrazovanje je planirano i sistematsko prenošenje znanja prethodnih generacija u okviru školskog institucionalnog sistema. Može se definisati i kao proces sticanja znanja, vještina i navika i podsticanje na permanentno obrazovanje i samoobrazovanje.

 
Obrazovanje na daljinu
Objavio/la: Sidik
Obrazovanje na daljinu (engl. distance education) je obrazovanje koje je oblikovano tako da može biti izvedeno u okruženju u kojem su učitelji i učenici geografski i/ili vremenski dislocirani. Obrazovanje doseže do udaljenih lokacija korištenjem sinhronih i asinhronih oblika podučavanja, uključujući sljedeće: • pisana korespondencija, • tekst, • grafika, • audio i video zapisi, • CD-ROM i sl., • online učenje, • audio i video konferencija, • interaktivna televizija, • telefaks, itd. Obrazovanje na daljinu ne isključuje tradicionalno obrazovanje u učionicama. Obrazovanje na daljinu je širi pojam nego učenje na daljinu.
 
Obrazovanost

Obrazovanost je obim i stepen ostvarenog obrazovanja, tj. ona je rezultat obrazovanja.

 
Obrazovna tehnika

Obrazovna tehnika  definiše se kao ukupnost svih pomagala, sredstava, uređaja kojima se služimo u savremenom odgojno–obrazovnom procesu.

 
Odgoj

Odgoj – međuljudski odnos i komunikacija uz koji neka ljudska jedinka zadovoljava svoje osnovne potrebe uz istovremeno usvajanje općeljudskih društvenih normi. Odgoj se, također, definiše i kao proces izgrađivanja čovjeka, razvijanje i oblikovanje ljudskog bića sa svim njegovim ljudskim odlikama; formiranje osobnosti; uključuje cjelokupno svjesno i nesvjesno djelovanje u svrhu izgradnje pozitivnih osobina ličnosti i karaktera;

 
Odgoj (estetski)

Odgoj (estetski) – važnost estetskog odgoja očtuje se izgrađvanjem smisla za estetske vrijednosti, u buđnju i poticanju osjećja za lijepo, u formiranju i njegovanju estetskog ukusa kod odgajanika. Zadaci estetskog odgoja su: razvoj sposobnosti uočavanja lijepog, formiranje sposobnosti estetskog doživljavanja, izgrađivanje stvaralačkih estetskih sposobnosti i njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja.

 
Odgoj (intelektualni)

Odgoj (intelektualni) – temeljna svrha intelektualnog odgoja je stalno obogaćivanje intelektualnih snaga, jačanje intelektualnih kapaciteta, te razvijanje čovjeka kao razumnog ljudskog bića. Tome služe konkretni zadaci intelektualnog odgoja: usvajanje sistema znanja, formiranje umjeća i navika, razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti, ovladavanje kulturom intelektualnog rada i oblikovanje pozitivnih osobina ličnosti.

 
Odgoj (moralni)

Odgoj (moralni) – temeljna svrha moralnog odgoja je formiranje slobode, humane i moralne ličnosti koja će težiti za uspostavljanjem istinskih međuljudskih odnosa. Ogleda se u pet temeljnih zadataka: upoznavanje morala i njegove teorije, usvajanje moralnih stavova, formiranje navika moralnog ponašanja i djelovanja, odgajanje pozitivnih osobina volje i karaktera, formiranje i njegovanje smisla za etičke vrijednosti.

 
Odgoj (radni)

Odgoj (radni) – radni odgoj je jedan od temeljnih zadataka odgoja u savremenom društvu i njegov osnovni smisao je u tome da omogući svestraniji razvoj ličnosti. Dakle, čovjeku omogući ovladavanje kulturom rada, radno–tehničkom i proizvodnom kulturom. Zadaci su: odgojni, obrazovni, rekreativni i radno–profesionalni.

 
Odgoj (tjelesni)

Odgoj (tjelesni) – glavna svrha tjelesnog odgoja ogleda se u tome da u koordinaciji sa odgojno–obrazovnim aktivnostima na drugim odgojnim područjima, primjenom prirodnih faktora i tjelesne aktivnosti omogući optimalni i svestrani razvitak ličnosti odgajanika. Zadaci su: zdravstveni, obrazovni, odgojni i rekreativni.

 
Odgojenost

Odgojenost  je obim i stepen ostvarenog odgoja.

 
Odgojni zadaci

Odgojni zadaci pomažu u izgrađivanju i formiranju učenikove ličnosti, njegovih moralnih stavova, pogleda na život i svijet oko sebe, radnih, kulturnih i drugih navika, crta karaktera.

 
Operacionalizacija nastavnih ciljeva


Operacionalizacija nastavnih ciljeva znači iskazati operacije koje će učenici moći izvoditi nakon nekog dijela nastavnog procesa (nakon jednog nastavnog sata, odnosno, nakon neke nastavne epizode).

 
Opisno ocjenjivanje

Opisno ocjenjivanje može da bude u formi konstatacija „odličan“, „vrlo dobar“, „dobar“, „izuzetno dobar“,..., odnosno, „ne zadovoljava“, „zadovoljava“. Ova vrsta opisnog ocjenjivanja razlikuje se od numeričkog samo po tome što se iskazivanja brojevima, iskazuje riječima, što suštinski ne čini razliku, već samo „tehnički“razlika saopćava rezultate valorizacije.

 
Optimizacija nastave

Optimalizacija nastave –kvalitativno, podrazumijeva izvor adekvatnih rješenja u određenim uvjetima, a u cilju postizanja najboljih kvalitativnih i kvantitativnih dostignuća, uz minimalno tro{enje vremena i napora nastavnika i učenika. Optimalizacije ne dovodi do jednostavnih i običnih, već do najviših mogućih poboljšanja nastave u datim uvjetima sredine, škole, razreda imajući u vidu niz mogućnosti kojima raspolažu nastavnici.

 
Osavremenjavanje nastave

Osavremenjavanje nastave je tok odgoja i obrazovanja u skladu sa tokom razvoja društva i novim zahtjevima vremena kojima nastava nastoji odgovoriti. Ono se izvodi modernizacijom i inoviranjem nastave. 

 
Otvoreni centar za učenje
Objavio/la: Sidik
Otvoreni centar za učenje (engl. Open Learning Center – OLC) je fizička lokacija na kojoj učenici mogu učiti vlastitim tempom, potpomognuti ekspertima, trenerima, online i printanim nastavnim materijalima, bibliotekama, prezentacijskim dvoranama i sl.
 


Svi | A | B | C | D | E | Č | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | T | U | V | W | Z | Š


::: Stranica studenata Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu :::

Slanje priloga za objavljivanje

Kakobismo naš web portal učinili još sadržajnijim, kvalitetnijim i korisnijim, kreirali smo e-mail formu za slanje vaših priloga, radova i svega onoga što želite podijeliti sa svojim kolegama. Ukoliko imate takvih radova, možete nam ih poslati direktno sa našeg portala, koristeći ovu e-mail formu.

RSS distribucija