Prati nas i na Facebooku!

Anketa

Kada bih mogao/la da biram sistem studiranja na Odsjeku, onda bi to bio
 

Ko je sa nama trenutno

Statistika site-a

Korisnika: 12
Sadržaja: 788
Linkova: 6
Posjeta: 3636465
Naslovna arrow Interactive arrow Rječnik pedagoških pojmova

 

OBAVIJESTSTUDENTIMA UPISANIM U DRUGU GODINU DRUGOG CIKLUSA STUDIJA

  PRIJAVA MODULA U X SEMESTRU

 

Rječnik pedagoških pojmova
Pojmovi koji su definisani na ovom site-u.
Pretraga pojmova (regexp je omogućen).

Počinje sa Sadržava Tačan izraz

Objavi novi pojam

Svi | A | B | C | D | E | Č | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | T | U | V | W | Z | Š


Svi
Trenutno ima 233 unos/a u naš rječnik.
Stranica: 1 2 3 4 5 »
Pojam Definicija pojma
Akcijsko istraživanje

Akcijsko istraživanje je specifična vrsta empirijskog istraživanja koje se provodi uz neposredno pedagoško djelovanje. To je znanstveno utemeljeno mijenjanje pedagoškog procesa u kojem se glavni organizatori i kreatori toga procesa pojavljuju i kao istraživači. Akcijsko istraživanje podrazumijeva eksperimentalno istraživanje usmjereno na rješavanje socijalnih problema. Istraživanje se odvija u grupi sastavljenoj od znanstvenika i praktičara te prolazi kroz spiralne korake koji uključuju planiranje, akciju, promatranje i evaluaciju. U središtu istraživanja nalazi se akcija.

Akcijska istraživanja prvobitno su se koristila u industriji i istraživanju socijalnih problema, a pedesetih godina ih Stephen Corey sa svojim kolegama na Teachers College, Columbia University uvodi u obrazovanje. Njegov cilj je bio ovim istraživanjima potaknuti učitelje da koriste rezultate svojih istraživanja kako bi ostvarili socijalnu rekonstrukciju. Njegova koncepcija akcijskih istraživanja temeljila se na idejama Kurt Lewina, koji je smatrao da je nemoguće razumjeti neki sistem ukoliko ga ne pokušamo promijeniti. Odnosno, dijagnoza – spoznaja ima smisla samo ukoliko je povezana s intervencijom – akcijom. Međutim, prije nego su uspjela zaživjeti akcijska istraživanja su naišla na oštru kritiku znanstvenih krugova, a ona je bila usmjerena na sljedeće okolnosti:

  1. praktičari nisu osposobljeni za ostvarivanje istraživanja
  2. Akcijska istraživanja nemaju znanstveni nivo jer ne zadovoljavaju osnovne kriterije znanstvene metodologije.
  3. Učitelji nemaju vremena, znanja i sredstava za ostvarivanje specijaliziranih zadataka istraživanja.

Međutim, posljednjih godina, afirmisanjem nove uloge učitelja-istraživača,  akcijsko istraživanje ponovo dobiva značaj. Stenhouse smatra kako "nije dovoljno da učiteljev posao bude proučen, učitelji trebaju proučiti sami sebe".

 
Ametodizam

Ametodizam – podrazumjeva odbacivanje metoda i opredjeljenja za kreativnost. To je pojava negiranja mogućnosti postojanja nastavnih metoda.

 
Asinhrono učenje
Objavio/la: Sidik
Asinhrono učenje (engl. asynchronous learning) je oblik učenja na daljinu kod kojeg postoji vremenski pomak u interakciji između instruktora i učenika. Svi sudionici u nastavnom procesu nisu istovremeno online. Primjeri asinhronog učenja su: Internetski ili CD-ROM kursevi kod kojih učenik sam određuje brzinu savlađivanja gradiva • web prezentacije • snimke predavanja na videokasetama • zvučne ili video prezentacije koje se dostavljaju tehnologijom strujanja podataka (engl. streaming)
 
Bazično putovanje

Bazično putovanje –obuhvata cjelovit zajednički program osnovnog savremenog odgoja i općeg obrazovanja koji se smatra osnovicom koja omogućava uključivanje u rad, u profesionalno ili dalje obrazovanje te u različite tokove savremenog čovjeka. Najviše je identičan pojmu osnovno obrazovanje.

 
Bibliotekarsko-informacioni centar

Bibliotekarsko –informacijski centar – specijalno uređen prostor u savremenoj školi u kojem se prikupljaju, obrađuju i čuvaju informacije na različitim medijima, te omogućuje korištenje tih medija učenicima i učiteljima. Često se kao sinonim za taj prostor i opremu koristi izraz multimedijski centar.

 
Blok časovi
Blok časovi uvode se u savremenu nastavu radi prevladavanja negativnosti tradicionalnog 45-minutnog predmetnog rasporeda sati. Svrha je cjelovitije obrađivanje nastavnih tema, duži kontinuitet nastavnog procesa, te intenzivnije aktiviranje učenika
 
Cilj odgoja

Cilj odgoja – uopćena i sažeta formulacija odgojno – obrazovne namjere. Odgoj i obrazovanje imaju svoj individualni i društveni aspekt, pa pri određivanju cilja treba voditi računa o oba ta aspekta. Opći cilj odgoja naznačen je u najvažnijim dokumentima neke države ili škole.

 
Ciljevi i zadaci nastave

Ciljevi i zadaci nastave –predstavljaju određene namjere i pomake u učenju i obrazovanju, odnosno pomake u razvoju učenika koji se odvijaju u nastavnom procesu.

Cilj nastave proizlazi iz odgojno-obrazovnih ciljeva škole, a oni su utemeljeni u društveno-ekonomskim potrebama i razvojnim tendencijama, kao i drugim faktorima. On osigurava bitnu ulogu usmjeravanja nastavnog procesa. U ciljevima nastave očituju se tendencije o učinkovitosti nastavnog procesa. Ciljevi nastave imaju svoj pravi smisao kada su operacionalizirani u posebnim i pojedinačnim ciljevima ili zadacima nastave. Prilikom određivanja ciljeva nastave, uvažavaju se dva aspekta; individualni i društveni. U okviru individualnog aspekta, potrebno je istaći kognitivne, psihomotorne i afektivne aktivnosti/angažman učenika; promjene do kojih bi trebalo doći u procesu nastave i učenja učenika. Pored općih, postoje i eksplicitni ciljevi  usmjereni na razvoj specifičnih znanja i sposobnosti. Oni su precizna određenja toga šta će učenik moći učiniti kao rezultat poučavanja. Eksplicitni ciljevi sadrže i kriterij uspješnosti koji se zahtijeva.

 

VRSTA CILJA

 

PRIMJERI

Obrazovni ciljevi

Učenik mora znati dobro čitati.

 

Učenik treba poznavati historiju Bosne i Hercegovine

 

Učenik treba razumjeti sabriranje.

Eksplicitni ciljevi poučavanja

Učenik će znati odrediti glavnu misao kratke priče.

 

Učenik će znati nabrojati bosanske banove i opisati njihovu historijsku ulogu.

 

Od 10 zadataka sabiranja trocifrenih brojeva učenik će tačno riješiti 80% zadataka.

 

Zadaci nastave su:
1) materijalni (obrazovni) – šta učenik treba naučiti, koja znanja, u kojem obimu i intenzitetu, koje vještine i koje navike učenik usvaja u procesu nastave.
2) funkcionalni (formativni, formalni) – koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog procesa se razvijaju u konkretnim uslovima astavnog procesa. Razvoj sposobnosti je funkcionalni zadatak nastave;
3) odgojni – koje osobine ličnosti učenika se formiraju i samoformiraju u procesima nastave.

 
Cjelodnevna škola
Cjelodnevna škola –organizovna je u mnogim zemljama Zapadne Evrope, SAD i Kanade, to je cjelodnevni školski sistem usklađen s radnim vremenom obično od 9 do17 sati.
 
Cjelodnevni boravak u vrtiću

Cjelodnevni boravak u vrtiću –u ustanovi za cjelodnevni boravak djeca provode vrijeme koje je potrebno njihovim roditeljima da ih dovedu, odu na posao, vrate se po njih, za šta je potrebno oko 10 sati dnevno.

 
Dalton plan

Dalton – plan je didaktički sistem, globalna nastavna strategija koju je utemeljila Helen Parkhurst 1920. godine u američkom gradu Daltonu. Za tu je strategiju karakterističan individualni samostalni rad učenika, ukidanje frontalne nastave i kolektivnog rada razreda. Učenikov individualni rad usmjerava se pisanim radnim nalozima. Ovaj plan pruža mogućnost da, zavisno od sposobnosti, učenici biraju između više niova težine zadataka u nastavi, pri čemu oni sami određuju kojim će tempom raditi. Sa svakim učenikom posebno se ugovara šta će i kako raditi, za što dobiva pisane upute za samostalno učenje. Postoje mjesečni i sedmični zadaci, a novi se zadaci dobivaju tek nakon završetka prethodno preuzetih. Zato učenici mogu mnogo brže napredovati iz jednih nastavnih predmeta u odnosu na druge pa razredi organizirani prema dobi djece nisu više svrhoviti za svladavanje većine nastavnih predmeta. Učenici rade u posebnim radnim prostorima, a predmetni nastavnici ih prate i pomažu im u samostalnom svladavanju nastavnih zadataka.

 
Dedukcija

Dedukcija je oblik misaonog zaključivanja o pojedinostima na osnovu općenitosti ili generalizacija. To je primjena općeg na posebno i pojedinačno koje pripada općemu. U metodici se dedukcija naziva još konkretizacija jer se spoznate općenitosti konkretiziraju pojedinačnim primjerima.

 
Demonstracija u nastavi

Demonstracija u nastavi pokazivanje u nastavi svega onoga što se može doživjeti perceptivno, a to su: statički realiteti, dinamički realiteti, aktivnosti. Demonstriranje je nužno popraćeno promatranjem u nastavi, a mora biti stručno organizirano i rukovođeno.

 
Determinizam

Determinizam –općenito se odnosi na tezu prema kojoj sva zbivanja i u prirodi i u društvu, pa čak i ona psihička, podliježu zakonima, odnosno, potpuno su određena njihovim uzrocima (vidi: Vrednovanje u nastavi).

 
Didaktička digresija

Didaktička digresija – smišljeno sračunato odstupanje, privremeno kratko odstupanje od teme izlaganja, u cilju osvježenja nastavnog procesa pri uočenoj pojavi umanjene sposobnosti praćenja izlaganja od strane većeg broja slušalaca, učesnika nastavnog procesa usljed izlaganja.

 
Didaktički dogmatizam

Didaktički dogmatizam – usvajanje znanja u procesu učenja i nastave bez provjeravanja njihove naučne istinitosti i objektivnosti, bez razumijevanja suštine.

 
Didaktički funkcionalizam

Didaktički funkcionalizam – izdvajanje i apsolutiziranje važnosti razvijanja sposobnosti u odgojno–obrazovnom procesu. Time se u drugi plan stavlja ili potpuno zanemaruje ostvarivanje drugih pedagoških ciljeva. Zbog naziva “formalni zadaci” ponekad se govori o didaktičkom formalizmu.

 
Didaktički materijalizam

Didaktički materijalizam – prenaglašavanje važnosti sticanja znanja zasnovanog na zapamćivanju činjenica u odgojno–obrazovnom procesu, a zanemarivanje ostalih pedagoških ciljeva i aspekata razvoja ličnosti.

 
Didaktički principi

Didaktički principi – razvojno historijske kategorije koje služe reguliranju koncepcije i tokova nastavnog rada.

 
Didaktički sistemi

Didaktički sistemi – strukturalno i funkcionalno ujedinjeni elementi odgojno–obrazovnog procesa koji u datoj historijskoj epohi imaju neka originalna obilježja  npr. razredno-predmetono-časovni sistem, Montessori sistem i sl.  Katkad se izrazom sistem označavaju i globalne strategije rada u nastavi npr. problemska nastava. Didaktički sistemi su obično predmetom znanstvenog opisa, objašnjenje i predviđanja, a međusobno se razlikuju po uređenosti odnosa među glavnim subjektima i faktorima nastave.

 
Didaktika

Didaktika – (grč. didasko=poučavam, didaskein= poučavati) znanstvena disciplina koja istražuje zakonitosti odgojno–obrazovnog procesa. Rezultati didaktičkih istraživanja su didaktičke teorije, sistemi, principi, prvila, hipoteze, znanstvena objašnjenja itd. Razlikujemo opći dio, koji se bavi antropološko–psihološkim i socijalno–kulturnim pretpostavkama i posljedicama odgojno–obrazovnog procesa i posebni dio koji se bavi ciljevima i zadacima, sadržajima i aktivnostima, oblicima, strategijama, komunikacijom, ekologijom i medijima te odgojno–obrazovnom klimom.


Pojam didaktika kao i sama znanost koja je određena tim pojmom pojavili su se u Evropi. U Americi se taj pojam nije udomaćio, već se tamo javljaju drugi pojmovi koji sadržajno pokrivaju ono što u Evropi označavamo izrazom didaktika. Didaktički sadržaji u američkoj stručnoj literaturi obuhvaćeni su pojmovima nastavna tehnologija, obrazovna tehnologija i kurikulum (engl. Instructional technology, educational technology, curriculum). Prema učenju njemački didaktičara, didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa. Didaktika se ne može svesti samo na tradicionalni pojam nastave jer postoje i drugi oblici organiziranog odgoja i obrazovanja. Nastavu čine zajednički rad učitelja i učenika, pa su osnovne etape organizacije toga rada dogovor, ostvarenje dogovorenog (planiranog) te zajedničko vrjednovanje ostvarenoga. Raznovrsni znanstveni, umjetnički i tehnološki sadržaji i pripadajuće aktivnosti omogućuju zadovoljavanje razvojnih potreba učenika uz primjerenu odgojno-obrazovnu komunikaciju i primjereno nastavno i školsko ozračje. Kroz organizovane odgojno-obrazovne aktivnosti škola treba zadovoljiti spoznajne, doživljajne i psihomotoričke interese. Važna zadaća savremene didaktike je definiranje kriterija za izbor odgovarajućih medija, strategija i mjesta za raznovrsne aktivnosti učenika. Za didaktiku Gudjons kaže da je "analiza i planiranje procesa podučavanja i učenja putem nastave, te stoga nije neposredno djelovanje, već teorija" (Gudjons, 1992:8). Ona je i "kritika određene prakse, te stoga nije samo teorija, već i promišljanje te prakse i odgovornost za nju" (isto:8).

 
Didaktika (eksperimentalna)

Didaktika (eksperimentalna) – naučna pedagoška disciplina koja eksplorativno (istraživački) proučava zakonitosti odgoja i obrazovanja u nastavi. Intencija eksperimentalne didaktike je kontrolirano usavršavanje nastavnog rada u skladu sa pedagoškom stvarnošću i dinamikom razvoja društva u cjelini. Za realizaciju navedenih ambicija eksperimentalna didaktika bi trebalo da, pored standardne didaktičke teorije, posebnu pažnju posveti vezi sa ostalim naukama, inovacijama u nastavi i taksonomiji didaktičkih oblasti, tema i termina.

 
Didaktika (kibernetička)

Didaktika (kibernetička) – kibernetičko–informacijska teorija koja pod pretpostavkom datih ciljeva primjenjuje kibernetičke pojmove i metode na planiranje nastave. Postupak izobrazbe shvata se kao regulacijski krug u kojem se najprije imenuje nastavni cilj (treba – vrijednost). Kao upravljač pojavljuje se poučavatelj koji slijedi određenu nastavnu strategiju kako bi postigao nastavni cilj. Mjera upravljanja je adresat na kojeg djeluju remeteće veličine (unutarnje i spoljnje). Njegove se reakcije mjere senzorima (to su kontrole znanja), te se, naposlijetku, kao jest–vrijednost upoređuju s treba – vrijednost.

 
Didaktika (kritičko-komunikativna)

Didaktika (kritičko–komunikativna) – didaktičko stajalište u čijem su središtu aksiomi komunikacije te moguće smetnje (Rainer Winkel). Želi se bolje razumjeti složena praksa školskog djelovanja s obzirom na smetnje što se javljaju u procesu nastave.

 
Didaktika (kritičko-konstruktivna)

Didaktika (kritičko–konstruktivna) – didaktički model Wolfganga Klafkija čija je središnja kategorija pojam obrazovanja. Klafki razumije vezu učenja i poučavanja kao interakcijski proces, u kojem onaj ko uči uz potporu učitelja pretežno samostalno usvaja spoznaje i stječe sposobnost za suočavanje sa svojom historijsko–društvenom zbiljom. Takvo učenje mora biti u srži otkrivajućeg, odnosno razotkrivajućeg i smislenog, razumijevajućeg poučavanja, u koje su umetnuti oblici vježbanja, ponavljanja itd. Nastava pak mora – prema spomenutim pretpostavkama – biti diskurzivno pripravljena i planirana, tj. mora doći do suplaniranja nastave s učenicima, do zajedničke kritike nastave, do nastave orijentirane na učenike.

 
Didaktika (orijentisana na cilj učenja)

Didaktika (orijentirana na cilj učenja) – znanstvenoteorijski temelj ovog modela je bihejviorizam. Odnos ovog modela spram kritičkog kurikulumskog istraživanja pribavio mu je i oznaku “kurikulumska didaktika”, a vezuje se uz ime Christine Mőller. Ovdje se radi o komponentama kurikulumskog pristupa što je u vezi s pragmatičnim i kratkoročnim nastavnim planiranjem. Kurikulumska didaktika polazi od toga da je tačno postavljanje ciljeva bitan element, te da se uspjeh provjerava samo na temelju tako određenih ciljeva.

 
Didaktika (zakoni i zakonitosti)

Didaktika (zakoni i zakonitosti) – zakoni u didaktici su dio zakonitosti kao šireg okvira javljanja određenih pravilnosti, tendencija, normi, generalizacija. Otuda je nužno vršiti distinkciju među ova dva često upotrebljiva izraza i pojma, jer je riječ zakonitosti poprimila šire značenje od zakona, iako je njen osnov zakon.

 
Diferencijacija

Diferencijacija – razdvajanje, razlikovanje, nastajanje razlika, račšlanjivanje jedinstvenog na razno i različito, pa i raslojavanje.

 
Diferencijacija nastave

Diferencijacija nastave – pretežno organizaciona mjera koja demokratski usmjerava učenike prema njihovim specifičnim međusobnim razlikama, u povremene ili stalne , homogene ili heterogene nastavne grupe. Takvu nastavnu diferencijaciju uslovljavaju veće ekonomske odgojno–obrazovne potrebe, demokratizacija i humanizacija društvenih odnosa, zahtjevi za većom kreativnošću škole.

 
Dinamika odgojno-obrazovnog procesa

Dinamika odgojno–obrazovnog procesa – odgojno–obrazovni proces se u određnom vremenu i prostoru događa, pa ga treba posmatrati kao zbivanje   (događanje). Ta se dinamika obično prikazuje u etapama odgojno–obrazovnog procesa te subjektima koji u tom procesu aktivno učestvuju.

 
Distribuirano učenje
Objavio/la: Sidik
Distribuirano učenje (engl. distributed learning) je pojam koji se često koristi kao sinonim za učenje na daljinu. Ispravnije bi ga bilo koristiti kao pojam kojim se opisuje rezultat hibridnog obrazovanja koje uključuje mješavinu tradicionalnog i online podučavanja.
 
Dociranje

Dociranje (lat. docere-obučavati, poučavati); je učenje drugog, držanje predavanja, upućivanje, predavanje. Danas: pretjerano poučavanje, nedovoljno razumljivo, loše predavanje, opterećeni učenici izrazima i frazama.

 
Dodatna nastava

Dodatna nastava –namijenjena je učenicima koji pokazuju veći interes za proučavanje određenih znanstvenih područja. Oni ovu nastavu pohađaju nakon što izvrše obaveze u redovnoj nastavi. Organizira se u sklopu pojedinih nastavnih predmeta.

 
Dogmatizam u nastavi

Dogmatizam u nastavi je način mišljenja zasnovan na poznavanju pojmova i formula (dogmi), neovisno o razvoju nauke i prakse računa se o konkretnim okolnostima mjesta i vremena.

 
Dopunska nastavaDopunska nastava organizuje se za učenike koji iz bilo kojeg razloga zaostaju u učenju. Ova nastava ima instrukcijski i interventni karakter i nastavni rad je individualiziran.

 

 
e-učenje / e-learning
Objavio/la: Sidik
e-učenje (engl. e-learning) je oblik formalnog i neformalnog učenja koje je ostvareno putem Interneta, računarskih mreža, CD-ROM-ova ili drugih sličnih elektronskih i/ili digitalnih tehnologija. Za provedbu e-učenja koriste se brojni online oblici učenja i tehnologije: • učenje temeljeno na računaru, • učenje temeljeno na web tehnologijama, • virtualne učionice, • digitalna kolaboracija i sl. Često se koristi kao sinonim za učenje na daljinu
 
Egzemplarna nastava

Egzemplarna nastava – u osnovi naziva ovog sistema je riječ exemplum što znači „uzor, primjer, model, tip“ koji je reprezentativan za određenu grupu  sadržaja. Egzemplarna nastava pretpostavlja samostalnu obradu od strane učenika.

 
Ekologija nastave

Ekologija nastave – odgojno–obrazovna ekologija je pedagoški pojam koji označava prostore, odnosno sredinu u kojima se odvija odgojno–obrazovni proces, te odnos subjekta prema toj sredini.

 
Ekskurzija

Ekskurzija – poseban oblik nastave izvan školske učionice. Organizuje se radi neposrednog izučavanja nastavne građe koja se ne bi mogla uspješno izučiti u učionici. Na ekskurziji vlada posebna radna atmosfera, koja se razlikuje od one u ućionici. Tu su učenici slobodni, ali je zbog toga potreban veći stepen discipline. Djeca imaju konkretne dužnosti, što doprinosi formiranju radnih navika i radne odgovornosti. Učenici ekskurziju doživljavaju veoma snažno pa su sadržaji koje nauče na ekskurziji mnogo trajniji.

 
Ekstenzitet znanja

Ekstenzitet znanja se odnosi na širinu znanja koje treba postići svakom konkretnom nastavnom jedinicom.

 
Emocionalna klima

Emocionalna klima – ukupno emocionalno stanje sudionika odgojno–obrazovnog procesa koje se manifestira kao osjećaj ugode ili neugode. Povoljna emocionalna klima povoljno utječe na rezultate odgojno–obrazovnog procesa, a nepovoljna, u kojoj su prisutni strah i dosada, ometa odgojno–obrazovni proces.

 
Empirijsko proučavanje
Empirijsko proučavanje je najkompleksnije i najrazgranatije zbog toga što je nastava integralni proces, pa se u njoj uvijek isprepliću i svi ostali problemi manje ili više poznati, koji se trenutno ne proučavaju, a koji itekako utiču na proučavani problem.
 
Epohalna nastava

Epohalna nastava – javlja se u Njemačkoj kao sistem organizacije nastave po kojem se pojedini predmeti izmjenično obrađuju u dužem vremenskom razdoblju ili epohi. Prema opsegu, karakteru pojedinih tema reguliše se i trajanje predmetne epohe. Adekvatni naziv bi bio “nastava po epohama”.

 
Ergologijska osnova nastaveErgologijska osnova nastave označava novu kvalitetu u nastavnom radu. Nastava se shvaća kao radni proces u zajednici učenika, nastavnika, roditelja, u realizaciji konkretnih sadržaja.
 
Etapno vrednovanje u nastavi Etapno vrednovanje u nastavi ono stoji u čvrstoj vezi sa tekućim praćenjem kvaliteta nastave i napredovanja učenika, ali ih možemo i posebno sagledavati i obrađivati, jer svako od njih ima neke svoje specifičnosti koje možemo istaći više u diferenciranoj, nego u integralnoj obradi.
 
Evaluacija (vrednovanje) u nastavi

Evaluacija (vrednovanje) u nastavi –  kompleksan postupak procjenjivanja, ocjenjivanja, određivanja vrijednosti tokova i rezultata nastavnog rada. Važna je etapa nastavnog procesa u kojoj trebaju učestvovati svi subjekti nastave.

 
Čitanje

Čitanje –najstariji oblik čovjekove kulturne djelatnosti, temeljno sredstvo obrazovanja i spoznavanja svijeta. Čitati znači: raspoznavati slova u pisanoj ili štampanoj riječi. Čitanje je komunikacijski proces u kojem je tekst prenositelj poruka, a čitatelj primatelj poruka.

 
Faktori nastavnog rada

Faktori nastavnog rada – u osnovne faktore nastavnog rada ubrajaju se: učenik, nastavnik i nastavni sadržaji. Neki didaktičari u osnovne faktore nastave ubrajuju i materijalno-tehničku podršku. 

 
Freinetov sistem

Freinetov sistem (freineov sistem) je didaktički sistem koji je utemeljio Freinet nakon Prvog svjetskog rata, a koji se sastoji u naglašenoj orijentaciji na raznovrsne aktivnosti učenika, na učenje iz primarnih izvora bez obaveznih udžbenika. Svaka škola koja radi po ovom sistemu ima svoju štampariju u kojoj se umnožavaju materijali koji zamjenjuju udžbenike. Uobičajeno je da ove škole imaju i učeničku zadrugu te da izdaju školski list.

 
Godišnji ispiti

Godišnji ispiti su jedan od načina vrednovanja na kraju školske godine. Oni se obavljaju u okviru redovne nastave u osnovnim i srednjim školama u slučajevima kada nastavu izvode nastavnici čija stručnost nije priznata kao valjana za davanje završne ocjene, te se angažuju odgovarajući nastavnici, da oni ispituju i ocijene učenike.

 


Svi | A | B | C | D | E | Č | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | T | U | V | W | Z | Š


::: Stranica studenata Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu :::

Slanje priloga za objavljivanje

Kakobismo naš web portal učinili još sadržajnijim, kvalitetnijim i korisnijim, kreirali smo e-mail formu za slanje vaših priloga, radova i svega onoga što želite podijeliti sa svojim kolegama. Ukoliko imate takvih radova, možete nam ih poslati direktno sa našeg portala, koristeći ovu e-mail formu.

RSS distribucija