Ko je sa nama trenutno

Gostiju online: 1

Statistika site-a

Korisnika: 13
Sadržaja: 1541
Linkova: 6
Posjeta: 6272726
Priprema za novu ulogu Ispis E-mail
Administrator   
Petak, 20 Februar 2009
ImageKolegicaMartina Krišto nam je proslijedila svoj rad iz pedagoške psihologije - Priprema za novu ulogu, prijevod zanimljivog članka iz časopisa Monitor on Psychology. Također, poslala nam je i PowerPoint prezentaciju čiji se sadržaj i bazira na tesktu tog članka.

U nastavku slijedi teskt članka, kao i sama PowerPoint prezentacija spremna za download na vaš računar. Prezentaciju možete dowloadovati ovdje.





Priprema za novu ulogu


Trudne žene, ali i životinje u tom stanju doživljavaju smanjenje sposobnosti učenja i pamćenja – promjene koje čini se, pripremaju put za kognitivne dobiti u majčinstvu i koje čak koriste majkama u kasnijim godinama.

Članak: Tori DeAngelis

Kyra DeBlaker-Gebhard je inače prvak kada treba pamtiti posebe prilike. Ali otkako je u drugom stanju, „Ne mogu se sjetiti rođendana, mature ili godišnjice“ , žali se 30-godišnja novinarka i urednica iz Washingtona.

Njene komunikacijske vještine su se također promijenile : „Posebno u prvom tromjesečju, nisam mogla jasno govoriti i pisati“, navodi ona. DeBlaker-Gebhard nije jedina: 50 – 80% trudnica izvještava o teškoćama vezanim za pamćenje i rješavanje problema. „Dok nisam razgovarala s prijateljicom, mislila sam da je problem u meni“ navodi DeBlaker-Gebhard. Znanstvenici su nedavno proučavali da li ova pojava – takozvani „baby brain“ (mozak bebe) – ima objektivne razloge. To je jedan dio novog vala istraživanja o kognitivnom utjecaju trudnoće i majčinstva na ženu, malo drugačije gledište od prethodnog istraživanja koje se fokusiralo na područja u mozgu i procese koji najdireknije utječu na ženinu sklonost da brine za dijete.

Rezultati istraživanja daju zanimljivu sliku što je dobra vijest za sve žene koje se žele upustiti u avanture majčinstva, smatra neurolog sa Univerziteta Richmond, Craig Kinsley, poznati istraživač u ovom području. Trudnice u stvari iskuse psihički utemeljen „baby brain“ (promjene u mozgu), koja je vjerojatno rezultat navale hormona koja dostigne vrhunac u trećem tromjesečju i drugih vanjskih faktora, kao što je kaotičniji način života za vrijeme trudnoće, pokazale su studije. Ali povezano istraživanje pokazuje da se nakon poroda, drugi mehanizmi u mozgu aktiviraju što ženama pomaže da zaštite svoju djecu potičući njihove kognitivne sposobnosti, što pomaže ženi i u kasnijoj dobi.

„Postoji stav kako su trudnoća i dojenje stanja slabosti i iscrpljenosti,“ napominje Kinsley. „Međutim, kada se radi o majčinstvu, fokusiramo se na promjene koje su ženi korisne kasnije u životu.“

Dokazi za 'baby brain'

Kao jedan od jakih dokaza da je „baby brain“ fenomen stvaran, jedno istraživanje je pokazalo da se mozak zapravo u određenoj mjeri „skuplja“ u trudnoći. U jednoj studiji objavljenoj u siječnju 2002. u časopisu American Journal of Neuroradiology, dr. Angela Oatridge, iz bolnice Hammersmith u Londonu, i kolege otkrili su da se volumen mozga žene smanjuje od oko 4% za vrijeme trudnoće, a u normalu se vraća nakon porođaja. Slična studija objavljena je u veljači 2000. Hormones and Behavior (Hormoni i ponašanje) koju je provela neurologinja dr. Liisa Galea, sa Univerziteta British Columbia, u kojoj je pokazala kako je volumen hipokampusa – glavnog centra za pamćenje i spacijalne sposobnosti – bio kod trudnih ženki štakora manji nego kod onih koje to nisu bile.

U drugim studijama, Galea je dokazala kako ženke štakora u trećem tjednu trudnoće – što je ekvivalent prvom tromjesečju kod žene, kada su najviše razine progesterona, estrogena, prolaktina i drugih povezanih hormona – pokazale smanjenu spacijalnu sposobnost u usporedbi sa drugim ženkama koje nisu bile trudne, rezultati do kojih su i drugi došli istražujući rani postporođajni period.

Galea je također proučavala rast novih živaca u hipokampusu, kod trudnih ženki štakora i štakora majki. To je zanimljivo područje istraživanja, kaže ona, jer je poznato da je hipokampus sposoban da stvara nove živčane stanice i kroz odraslu dob. Zanimljivo je da nije pronađena razlika u rastu živčanih stanica kod trudnih ženki štakora i ženki koje to nisu bile, ali u manjoj mjeri kod majki štakora tijekom ranog postporođajnog perioda.

Rezultati upućuju na to da na biološkoj razini, trudnoća i rani postporođajni period predstavljaju „vrijeme disfunkcije“ navodi Galea. „ Zbog činjenice da su razine hormona 1ooo puta veće tijekom trećeg tromjesečja, i onda opadaju nakon rođenja, nije iznenađujuće da se neke stvari pomute u toj hormonalnoj mješavini.“

Kod ljudi je teško proučavati promjene na mozgu ili promjene kod živčanih stanica. Stoga se istraživači koji proučavaju trudnice općenito fokusiraju na njihov uspjeh na kognitivnim zadacima i zadacima pamćenja, što je važno jer su ljudi često nepopravljivo netočni kada se ocjenjuje sposobnost pamćenja. Do sada, dokazano je da trudnice postižu lošije rezultate na zadacima učenja i pamćenja od žena koje nisu u drugom stanju.

Na primjer, u meta-analizi studija o trudnicama i pamćenju objavljenoj 2007. u Journal of Clinical and Experimental Neuropsychology, psihologinja, dr. Julie Henry sa Univerziteta New South Wales, i dr. Peter G. Rendell, sa Australijskog Katoličkog Univerziteta, pronađen je obrazac: trudnice u svim tromjesečjima postižu lošije rezultate od žena koje nisu u drugom stanju na zadacima pamćenja koji zahtjevaju izvršavanje nekih funkcija, što obuhvaća više misaone procese za stvaranje i postizanje ciljeva. Ovi efekti traju i do godinu dana nakon porođaja

U drugoj studiji, tim istraživača je proučavao kako trudnoća utječe na prospektivno pamćenje – tj. na sposobnost da se sjetimo izvršiti planirane buduće obaveze, kao što je to uzimanje lijeka u određeno vrijeme – koje je poznato kao veoma osjetljivo na neuspjehe u kontroli izvršavanja. Istraživače posebno zanima prospektivno pamćenje jer je ono podložno distraktorima iz stvarnog života, kojima se trudnice i mlade majke posebno podložne, bilježe istraživači.

U studiji objavljenoj 14.og ožujka iz Journal of Clinical and Experimental Neuropsychology, Rendell i Henry uspoređivali su žene u trećem tromjesečju sa kontrolnom grupom na dva tipa zadataka prospektivnog pamćenja, jednog u laboratoriju i jednog na terenu. Zadaci su sličili u tome što je svaki kombinirao aspekte funkcioniranja u stvarnom životu i predložak laboratorijskog testa. Laboratorijski test bio je igra pod nazivom „Virtualni život“ , koja je zahtijevala od učesnika da donose odluke o dnevnim aktivnostima i da se sjete zadataka iz stvarnog života, dok se zadatak na terenu odnosio na to da se žene kod kuće sjete da pritisnu dugme u točno određeno vrijeme tokom sedam dana. Iako su dvije grupe postigle slične rezultate na laboratorijskim testovima, trudnice su bile značajno lošije od kontrolne grupe kod izvođenja zadatka na terenu.

Majčinstvo kao popravak?

Nakon porođaja, pak izgleda da se situacija mijenja, što je bar kod životinja slučaj. U radu iz veljače Archives of Sexual Behavior Kinsley sa Univerziteta Richmond sažima dekadu posla koji su on, njegovi studenti i drugi uradili dokazujući kako majke štakori, majmuni pa čak i pčele imaju bolje rezultate u zadacima učenja, pamćenja i kognicije od onih životinja koje nisu majke. U njegovom laboratoriju su također pronašli povezanost mozga i rasta živaca kod nekih od fenomena (Kinsley je prvi dokazao da majčinstvo pojačava spacijalnu sposobnost i pamćenje kod majki štakora).

Tokom vremena, Kinsley i drugi su testirali dvije hipoteze temeljene na evoluciji o tome zašto majke razvijaju nove kognitivne vještine i vještine pamćenja. Jedna od njih je ta da se njihovi mozgovi i hormoni mijenjaju kako bi se povećala sposobnost da otjeraju predatore, ostave gnijezdo kako bi pronašle hranu i brzo se vratile kako mladi ne bi bili napadnuti. Druga teorija jeste ta da ove promjene reduciraju majčin strah i anksioznost kako bi se bolje nosila sa ovim izazovima.

„Naš ali i drugi laboratoriji su pronašli mnogo dokaza za obje teorije“, smatra Kinsley. Jedan primjer podržava prvu hipotezu. Neobjavljena studija Kinsleyevih studenata Naomi Hester, Nathalie Karp i Angele Orthmeyer pokazala je kako su nakon tri testa, majke štakori pet puta brže od ženki koje nisu majke u hvatanju cvrčka. Istovremeno, istraživači među kojima je i dr. Inga Neumann, sa Univerziteta Regensburg u Njemačkoj su pokazali da su trudne ženke štakore i ženke sa laktacijom manje podložne strahu i anksioznosti u stresnim situacijama od ženki koje nisu majke, što je izmjereno manjom količinom hormona stresa u krvi.

Kinsleyev tim sada istražuje druge načine kako se mijenja psihologija životinja kako bi se prilagodila majčinstvu, kao što je poboljšan protok krvi ili motoričke vještine.

Prednost u kasnijim godinama

Kinsleyev laboratorij također je proučavao mozgove majki štakora koje su u starijoj dobi; istraživano je da li se raniji pozitivni efekti trudnoće nastavljaju i u starijem dobu. U studiji kojom je rukovodila Kinsleyeva studentica Jessica D. Gatewood, objavljenoj u srpnju 2005 pod naslovom Brain Research Bulletin, tim je pronašao da su sa 24 mjeseca – što je ravno 80im godinama kod čovjeka – majke štakori postizale bolje rezultate i pokazivale bolje pamćenje od ženki koje nikada nisu bile trudne.

Kod ispitivanja mozga starijih ženki na auotopsiji, istraživački tim je također otkrio značajno reduciran nivo imunoreaktivnog amiloidnog proteina, koji utječe na neurodegeneraciju i kognitivne teškoće povezane sa starenjem, uključujući Alzheimerovu bolest.

Za Kinsleya, ovakve promjene svrstavaju majčinstvo uz razvojne periode kao što su spolna diferencijacija, pubertet i menopauza. „Ovo je nova epoha u životu žena“, smatra on. „Promjene na mozgu su jednako dramatične kao i kod drugih faza.“


 
« Prethodna   Sljedeća »

RSS distribucija